ZARAZNI MASTITIS

Uzročnike mastitisa s obzirom na mjere i pristup rješavanju problematike dijelimo u dvije glavne skupine: na okolišne i zarazne uzročnike. Ova podjela osobito je važna s praktičnog stajališta, jer se mjere za suzbijanje okolišnog mastitisa razlikuju od mjera za suzbijanje zaraznog mastitisa. U ovom članku usredotočit ćemo se na mastitis uzrokovan zaraznim patogenima.

Glavni predstavnici skupine zaraznih uzročnika mastitisa su Streptococcus agalactiae, Staphylococcus aureus i Mycoplasma bovis. Za bakterije koje pripadaju skupini zaraznih uzročnika mastitisa karakteristično je da uglavnom ne preživljavaju u okolini životinja. Njima su potrebne žive stanice kako bi preživjeli i razmnožavali se: žive uglavnom u i na vimenu. Iz vimena se oslobađaju tijekom mužnje i prenose se sa zarađene na zdravu četvrt vimena te na druge životinje.  

Za suzbijanje zaraznog mastitisa ključan je plan od pet točaka koji obuhvaća higijenu vimena i pravilnu rutinu mužnje, liječenje kliničkih mastitisa, zasušenje uz primjenu antibiotika, uklanjanje kronično zaraženih krava te pravilno održavanje opreme za mužnju. Prije svega, ključni su pravilni postupci rutine mužnje koji doprinose smanjenju prijenosa zaraznih uzročnika tijekom mužnje, kao što su: nošenje rukavica tijekom mužnje, korištenje jedne papirnate maramice za brisanje vimena jedne krave, dobra dezinfekcija nakon mužnje, dezinfekcija muznih jedinica između krava i mužnja pozitivnih krava na kraju.

Ne smijemo zaboraviti da u slučaju prisutnosti zaraznih uzročnika u stadu farma nije pogodna za selektivno zasušenje krava. Preporučuje se sve do iskorjenjivanja uzročnika iz stada provoditi sušenje svih krava uz primjenu antibiotika i čepića.

Slika 1: Smjernice za odlučivanje o selektivnom zasušenju krava.

Za dijagnostiku stada u vezi s prisutnošću zaraznih uzročnika najkorisnija je PCR metoda bazenskog uzorka mlijeka koja ne zahtijeva uzorkovanje cijelog stada. Na taj način možemo utvrditi je li uzročnik prisutan u stadu. U slučaju pozitivnog rezultata preporučuje se određivanje pojedinačno zarađenih  krava bakteriološkom analizom cijelog stada te provođenje mjera na razini pojedine krave, koje se razlikuju ovisno o uzročniku. Od krava, koje su u vrijeme uzorkovanja bile u fazi zasušenja, uzorak se oduzima odmah nakon teljenja.

GLAVNI ZARAZNI UZROČNICI MASTITISA

1. STREPTOCOCCUS AGALACTIAE
Infekcija ovom bakterijom naziva se i zarazno zasušenje vimena, jer u slučaju infekcije bakterijski toksin ošteti žljezdane stanice u mliječnoj žlijezdi koje izlučuju mlijeko. Oštećene stanice zamjenjuju vezivno tkivo koje nije funkcionalno. Posljedica toga je smanjena proizvodnja mlijeka. U prošlosti, kada su krave imale više laktacija, vezivno tkivo je znalo prerasti gotovo cijelo žljezdano tkivo, što je dovodilo do potpunog zasušenja. Krajem 70-ih godina Streptococcus agalactiae bio je prevladavajući uzročnik mastitisa, no nakon uvođenja plana od pet točaka za sprječavanje zaraznih uzročnika mastitisa broj slučajeva se znatno smanjio.
St. agalactiae se u stadu vrlo brzo širi. U većini slučajeva broj somatskih stanica se znatno povećava što brzo uzrokuje problem povišenog broja somatskih stanica u zajedničkom uzorku mlijeka.

Slika 2: Primjer farme s 470 životinja koja je kupila tri krave zaražene s St. agalactiae. Bakterija se brzo prenijela i na druge krave u stadu. Vidljiv je izražen porast broja somatskih stanica nakon kupnje novih životinja.

Kao što smo spomenuli, jedna od ključnih točaka je i dezinfekcija vimena nakon mužnje. Dezinfekcija vimena nakon mužnje važna je za sprječavanje infekcija uzrokovanih prvenstveno zaraznim uzročnicima, za zaštitu vimena (stvaranje barijere na vrhu vimena koji predstavlja ulazno mjesto za bakterije) te za poboljšanje kondicije vimena uz pomoć dodatih emolijenata koji na kožu vimena djeluju hidratizirajuće.

U nastavku je prikazan primjer farme koja je prešla s izmuzišta na robotsku mužnju. Na izmuzištu korišten je proizvod za dezinfekciju nakon mužnje koji je ograničavao širenje zarazne bakterije St. agalactiae, ali nakon prelaska na robotsku mužnju, dezinfekcija nakon mužnje više se nije provodila. Iz rezultata bakteriološke analize cijelog stada vidljivo je da se nakon prestanka dezinfekcije nakon mužnje zarazni uzročnik St. agalactiae po cijelom stadu proširio kao požar, budući da je došlo do prijenosa bakterije, koja se nalazila na robotu, među kravama tijekom mužnje.