ZARAZNI MASTITIS

Uzročnike mastitisa s obzirom na mjere i pristup rješavanju problematike dijelimo u dvije glavne skupine: na okolišne i zarazne uzročnike. Ova podjela osobito je važna s praktičnog stajališta, jer se mjere za suzbijanje okolišnog mastitisa razlikuju od mjera za suzbijanje zaraznog mastitisa. U ovom članku usredotočit ćemo se na mastitis uzrokovan zaraznim patogenima.

Glavni predstavnici skupine zaraznih uzročnika mastitisa su Streptococcus agalactiae, Staphylococcus aureus i Mycoplasma bovis. Za bakterije koje pripadaju skupini zaraznih uzročnika mastitisa karakteristično je da uglavnom ne preživljavaju u okolini životinja. Njima su potrebne žive stanice kako bi preživjeli i razmnožavali se: žive uglavnom u i na vimenu. Iz vimena se oslobađaju tijekom mužnje i prenose se sa zarađene na zdravu četvrt vimena te na druge životinje.  

Za suzbijanje zaraznog mastitisa ključan je plan od pet točaka koji obuhvaća higijenu vimena i pravilnu rutinu mužnje, liječenje kliničkih mastitisa, zasušenje uz primjenu antibiotika, uklanjanje kronično zaraženih krava te pravilno održavanje opreme za mužnju. Prije svega, ključni su pravilni postupci rutine mužnje koji doprinose smanjenju prijenosa zaraznih uzročnika tijekom mužnje, kao što su: nošenje rukavica tijekom mužnje, korištenje jedne papirnate maramice za brisanje vimena jedne krave, dobra dezinfekcija nakon mužnje, dezinfekcija muznih jedinica između krava i mužnja pozitivnih krava na kraju.

Ne smijemo zaboraviti da u slučaju prisutnosti zaraznih uzročnika u stadu farma nije pogodna za selektivno zasušenje krava. Preporučuje se sve do iskorjenjivanja uzročnika iz stada provoditi sušenje svih krava uz primjenu antibiotika i čepića.

Slika 1: Smjernice za odlučivanje o selektivnom zasušenju krava.

Za dijagnostiku stada u vezi s prisutnošću zaraznih uzročnika najkorisnija je PCR metoda bazenskog uzorka mlijeka koja ne zahtijeva uzorkovanje cijelog stada. Na taj način možemo utvrditi je li uzročnik prisutan u stadu. U slučaju pozitivnog rezultata preporučuje se određivanje pojedinačno zarađenih  krava bakteriološkom analizom cijelog stada te provođenje mjera na razini pojedine krave, koje se razlikuju ovisno o uzročniku. Od krava, koje su u vrijeme uzorkovanja bile u fazi zasušenja, uzorak se oduzima odmah nakon teljenja.

GLAVNI ZARAZNI UZROČNICI MASTITISA

1. STREPTOCOCCUS AGALACTIAE
Infekcija ovom bakterijom naziva se i zarazno zasušenje vimena, jer u slučaju infekcije bakterijski toksin ošteti žljezdane stanice u mliječnoj žlijezdi koje izlučuju mlijeko. Oštećene stanice zamjenjuju vezivno tkivo koje nije funkcionalno. Posljedica toga je smanjena proizvodnja mlijeka. U prošlosti, kada su krave imale više laktacija, vezivno tkivo je znalo prerasti gotovo cijelo žljezdano tkivo, što je dovodilo do potpunog zasušenja. Krajem 70-ih godina Streptococcus agalactiae bio je prevladavajući uzročnik mastitisa, no nakon uvođenja plana od pet točaka za sprječavanje zaraznih uzročnika mastitisa broj slučajeva se znatno smanjio.
St. agalactiae se u stadu vrlo brzo širi. U većini slučajeva broj somatskih stanica se znatno povećava što brzo uzrokuje problem povišenog broja somatskih stanica u zajedničkom uzorku mlijeka.

Slika 2: Primjer farme s 470 životinja koja je kupila tri krave zaražene s St. agalactiae. Bakterija se brzo prenijela i na druge krave u stadu. Vidljiv je izražen porast broja somatskih stanica nakon kupnje novih životinja.

Kao što smo spomenuli, jedna od ključnih točaka je i dezinfekcija vimena nakon mužnje. Dezinfekcija vimena nakon mužnje važna je za sprječavanje infekcija uzrokovanih prvenstveno zaraznim uzročnicima, za zaštitu vimena (stvaranje barijere na vrhu vimena koji predstavlja ulazno mjesto za bakterije) te za poboljšanje kondicije vimena uz pomoć dodatih emolijenata koji na kožu vimena djeluju hidratizirajuće.

U nastavku je prikazan primjer farme koja je prešla s izmuzišta na robotsku mužnju. Na izmuzištu korišten je proizvod za dezinfekciju nakon mužnje koji je ograničavao širenje zarazne bakterije St. agalactiae, ali nakon prelaska na robotsku mužnju, dezinfekcija nakon mužnje više se nije provodila. Iz rezultata bakteriološke analize cijelog stada vidljivo je da se nakon prestanka dezinfekcije nakon mužnje zarazni uzročnik St. agalactiae po cijelom stadu proširio kao požar, budući da je došlo do prijenosa bakterije, koja se nalazila na robotu, među kravama tijekom mužnje.

Slika 3: Rezultati bakteriološke analize uzoraka mlijeka pojedinih krava iz kojih je vidljiva visoka zaraženost krava zaraznim uzročnikom St. agalactiae.

Mjere
Za provođenje mjera eradikacije bakterije potrebno je bakteriološkom analizom cijelog stada utvrditi sve pozitivne životinje. Najdjelotvorniji pristup eradikaciji St. agalactiae na farmi je liječenje svih pozitivnih životinja odjednom te poštivanje pravilnih postupaka mužnje kako bi se spriječio prijenos na ostale krave. Ako se eradikacija provodi postupno, preostale zaražene životinje predstavljaju izvor zaraze zdravih životinja. Zbog brzog širenja na taj način teško je uspješno iskorijeniti St. agalactiae iz stada. Već izliječene krave brzo su ponovno zaražene. Osim liječenja, vrlo je važno poštivati i ostale mjere plana od pet točaka te prilikom kupnje novih životinja i sve biosigurnosne mjere. St. agalactiae uspješno se liječi penicilinom.

Slika 4: Primjer analizirane farme kod koje je bakteriološki nalaz iz siječnja pokazao krave pozitivne na St. agalactiae. Životinje su vrlo uspješno izliječene pomoću penicilina (navedene su somatske stanice × 1000/ml mlijeka za svaku zaraženu kravu iz A kontrolne grupe). 

2. STAPHYLOCOCCUS AUREUS

Staphylococcus aureus jedan je od najvažnijih uzročnika mastitisa posvuda po svijetu. Kao i svi zarazni uzročnici, S. aureus prenosi se tijekom mužnje (putem muznih jedinica, krpa, ruku), a prenose ga i muhe koje su u našim uvjetima vjerojatno manje značajan vektor. Najčešće uzrokuje subklinički i kronični mastitis (povećan broj somatskih stanica), a rijetko uzrokuje kliničke mastitise. Zaražene krave stalni su izvor zaraze zdravih krava u stadu.
Mastitis uzrokovan S. aureus-om može u tkivu vimena izazvati stvaranje nakupina bakterija obavijenih kapsulom, što znatno smanjuje vjerojatnost uspješnog liječenja, jer kapsula sprječava pristup antibiotika ili imunih stanica bakterijama. Većina sojeva S. aureus-a stvara i biofilm koji dodatno štiti bakterije od uništenja. U takvim nakupinama S. aureus se može i „pritajiti“, zbog čega se prilikom uzorkovanja mlijeka za bakteriološku analizu često ne otkrije, iako je u vimenu prisutan. U povoljnim uvjetima, kada otpornost krava oslabi (teljenje, stres, bolesti...), S. aureus se može ponovno početi izlučivati. Riječ je, dakle, o izuzetno otpornom uzročniku koji se slabije odaziva na antibiotsku terapiju, pa je potrebno učiniti sve da se ne pojavi, odnosno da se što prije eliminira, jer može odlučujuće utjecati na ekonomiku uzgoja životinja. 

2023. godine, tvrtka Animalis d.o.o., u suradnji s Mljekarom Celeia, provela je PCR analizu bazenskog uzorka mlijeka iz 87 slovenskih farmi. Bakterija Staphylococcus aureus pronađena je na 59 % farmi, što je vrlo visok postotak (svaka druga farma bila je pozitivna). Na S. aureus  pozitivno bilo je 65 % farmi koje koriste mljekovod, te 68 % farmi koje za mužu koriste robota. Očito je da rutina mužnje na brojnim farmama s mljekovodom nije optimalna, što omogućuje širenje S. aureus. Još je zabrinjavajući rezultat pozitivnih stada s robotima! Mužnja  pomoću robota ima brojne prednosti, ali i određene nedostatke koji otežavaju uspješnu borbu protiv zaraznih uzročnika mastitisa, kao što su S. aureus i St. agalactiae, a to su korištenje jedne muzne jedinice za sve krave, nemogućnost određivanja redoslijeda mužnje i odvajanja pozitivnih životinja od negativnih, dezinfekcija prije i poslije mužnje vrlo ovisi o pravilnim postavkama i točnoj primjeni dezinfekcijskih sredstava, dok je uzimanje sterilnih uzoraka mlijeka na farmama s robotima otežano.
Prilikom uzimanja bazenskog uzorka za PCR analizu, proizvođačima mlijeka postavljeno je i pitanje o njihovom poznavanju statusa farme u vezi s prisutnošću S. aureus-a. Od 14 stočara koji su izjavili da su negativni, PCR test je pokazao da je od njih 7 doista bilo negativnih, dok je 7 bilo pozitivnih. 18 stočara odgovorilo je da su pozitivni, od kojih je 9 zaista bilo pozitivnih, a 9 negativnih. 55 stočara odgovorilo je da ne poznaju status svoje farme. Od njih je 35 bilo pozitivnih, a 20 negativnih. Odgovori i stvarni rezultati analiza pokazali su da vrlo malo stočara poznaje status svoje farme u vezi s prisutnošću Staphylococcus aureus-a. To je vrlo loše, jer dok ne znamo da bakteriju imamo, ne provodimo mjere, a bakterija se među kravama, osobito tijekom mužnje, širi.

Slika 5: Odgovori na pitanje o poznavanju statusa vlastitog stada u usporedbi sa stvarnim rezultatima analize o prisutnosti Staphylococcus aureus-a.

Mjere
Kao i kod St. agalactiae, bakteriološkom analizom stada trebaju se utvrditi pojedinačno pozitivne životinje i započeti s pravilnom rutinom mužnje radi sprječavanja prijenosa uzročnika. Budući da se S. aureus u usporedbi s St. agalactiae ne odaziva tako uspješno na terapiju antibioticima, treba na razini svake pojedinačne zaražene životinje donijeti odluku o mjerama (liječenje ili uklanjanje životinje). Uklanjanje se preporučuje prije svega za starije krave koje već dulje vrijeme imaju povišen broj somatskih stanica (kronična infekcija), više pozitivnih dijelova vimena, povijest kliničkih mastitisa ili nepovoljan antibiogram koji pokazuje otpornost S. aureus-a na antibiotike. Liječenje se može razmotriti za prvorotkinje gdje postoji manja vjerojatnost kronične zaraze, pa je mogućnost izlječenja veća. Ako se odlučimo za liječenje pozitivne životinje (odmah, ako je životinja pred zasušenjem , onda se liječi  prije zasušenja i zasuši antibiotikom i čepićem), vrlo je važno nakon provedenog liječenja ili zasušenja ponoviti bakteriološku analizu. Preporučuje se uzorkovanje takvih životinja pri svakom porastu broja somatskih stanica.
U slučaju velikog broja zaraženih životinja bakterijom S. aureus na tržištu postoji i cjepivo koje smanjuje prijenos bakterije u stadu. Za očuvanje negativnog statusa važna je biosigurnost, znači treba kupovati životinje samo iz stada slobodnih od zaraza te provjeriti  kupljene životinje na prisutnost zaraznih uzročnika.

3. MYCOPLASMA BOVIS

Bakterija Mycoplasma bovis kod goveda je uzročnik različitih bolesti (upale pluća, reproduktivnih poremećaja, artritisa), a može se pojaviti i kao uzročnik mastitisa. Životinje često reagiraju vrlo visokim porastom broja somatskih stanica. Za dijagnozu preporučuje se PCR metoda, jer se klasičnom bakteriološkom analizom ne može otkriti. Budući da nema staničnu stijenku, klasični antibiotici nisu učinkoviti za liječenje. U slučaju pozitivnog rezultata, mjere uključuju uklanjanje pozitivnih životinja i uvođenje rutine mužnje koja je prilagođena zaraznim uzročnicima. Mikoplazma je u usporedbi s ostalim zaraznim uzročnicima osobito problematična, jer se prenosi i putem respiratornih i spolnih izlučevina. Trenutno u Sloveniji nisu zapaženi problemi s mastitisom povezanim s mikoplazmama.

ZAKLJUČAK

Za rješavanje problematike zaraznih uzročnika ključno je poznavanje stanja u vezi s prisutnošću tih bakterija u vašem stadu. Dobar alat za to je PCR analiza bazenskog uzorka mlijeka koja pokazuje je li uzročnik prisutan u stadu. U slučaju pozitivnog rezultata treba uzeti uzorke cijelog stada i poduzeti mjere na razini svake pojedine krave. Iako se bakterije iz ove skupine djelomično razlikuju na razini pojedine životinje, za sve je najvažnija preventiva uz pravilnu rutinu mužnje prilagođenu zaraznim uzročnicima. To uključuje korištenje rukavica tijekom mužnje, jedne maramice za brisanje vimena jedne krave, dezinfekciju vimena nakon mužnje, dezinfekciju muznih jedinica između krava te određivanje redoslijeda mužnje. Važan čimbenik je i biosigurnost, jer se kupnjom novih životinja u stado mogu unijeti i zarazni uzročnici mastitisa. PCR analiza bazenskog uzorka mlijeka također je dobar odabir za praćenje učinkovitosti provedenih mjera te se preporučuje ponavljanje analize svakih šest mjeseci radi praćenja statusa stada.
Zarazni uzročnici mastitisa i robotska mužnja loša su kombinacija. Ako razmišljate o robotu, prije uvođenja robotske mužnje svakako provjerite status svog stada. Ako već imate robota, ne riskirajte i koristite dezinfekciju jedinica između mužnji i dezinfekciju vimena nakon mužnje, te redovito provjeravajte ispravnost postavki robota i primjene dezinfekcijskih sredstava.

Hana Hrovatin, dr. vet. med., Animalis d.o.o.