Ljeto je već "zakoračilo" u staje s visokim temperaturama, a s njim i toplinski stres. Životinje ga osjećaju kao rezultat utjecaja temperature (okoliša, kao i metabolizma, koja je uzrokovana fermentacijom u buragu), relativne vlažnosti, sunčevog zračenja, kretanja zraka i oborina.

U stajama se koriste podaci o temperaturi i relativnoj vlažnosti zraka kao dobar pokazatelj toplinskog stresa. Oba podatka bilježi stajska meteorološka postaja u modernijim stajama koje imaju uređeno hlađenje. Ukoliko u staji nemamo postaju, sami vršimo mjerenja. Prikupljeni podaci koriste se za izračunavanje indeksa topline (THI – temperature humidity index).

Negativni učinci toplinskog stresa ovise o razini THI indeksa (blago, umjereno, intenzivno) i trajanju izloženosti istom. Prije svega, potrebno je uzeti u obzir visoku relativnu vlagu koja dodatno pojačava učinak topline. Tablice boja THI indeksa pomažu nam u određivanju razine toplinskog stresa (Foto. 1).

U prošlosti, kada je proizvodnja muznih krava bila manja, i kada su krave također konzumirale manje hrane, negativni učinci toplinskog stresa uočeni su pri THI indeksu do oko 71. Danas, kod mnogo veće proizvodnje mlijeka, oni se pokazuju mnogo ranije. Nedavna istraživanja pokazala su da u "modernim" stajama muznih krava THI indeks od 55 uzrokuje lošiju koncepciju životinja, dok pri THI indeksu od 68 imaju blagi toplinski stres (npr. pri vlažnosti od 50% osjećaju stres pri temperaturi od 22 stupnja C).

 

anemometer

Foto. 1: Anemometer (foto: Karin Zorko)                   

 

Temperaturno vlažnostni indeks
Foto. 2: Toplinski indeks (Izvor: Holstein International)

 


Znakovi i posljedice toplinskog stresa:

Ključ pravovremenog suzbijanja negativnih učinaka toplinskog stresa jest priprema i promatranje životinja. Prvi znakovi toplinskog stresa su:

  1. Plitko i ubrzano disanje, koje može prerasti u dahtanje i otežano disanje. 

    sopenje   
    Foto. 3: Dahtanje (foto: Karin Zorko)



    težko dihanje 
    Foto. 4: Teško disanje (Izvor: Cowsignals®)

                                

2. Skraćeno vrijeme ležanja. Više stoje (besciljno stajanje na prolazima, zadržavanje oko izvora napajanja, stajanje na krevetima i istezanje vrata, što je očiti znak traženja hladnijeg zraka). Životinje radije stoje, nego leže, jer imaju veću površinu za izmjenu topline. Također traže hladnija područja u stajama – gdje zbog toga nastaje gužva.

Stanje na ležišču in izmenjava toplote

Foto. 5: Stajanje na ležištu i izmjena topline (foto: Karin Zorko)

 

3. Pojačano slinjenje, znojenje (sposobnost je ograničena), povećana konzumacija vode (kompenzacija gubitka tekućine zbog dahtanja, znojenja), te pojačano uriniranje. Zbog toga životinje gube znatne količine minerala (npr. kalij).

Povečano slinjenje

Slika 6: Pojačano slinjenje (Izvor: Cowsignals®)

 

4. Manja konzumacija hrane, kao strategija za ublažavanje posljedica stresa kod preživača. Kad je vruće, krave konzumiraju manje kako bi proizveli manje metaboličke topline. Posljedicu osjeća i mikroflora buraga, koja postaje manje učinkovita zbog pada pH u buragu (zbog manjka sline i bikarbonata iz sline), što negativno utječe na djelovanje celulolitičkih bakterija u buragu i dovodi do smanjene i slabije učinkovite probave vlakana. Uz navedeno, uočava se i smanjenjeno preživanje, što životinje čini podložnijim acidozi (subklinički i akutni oblik) i drugim probavnim smetnjama.

 

5. Nepravilan obrazac unosa hrane. Obrazac unosa hrane se mijenja: smanjuje se broj obroka dnevno, oni su veći i koncentrirani u hladnijem dijelu dana (rano jutro i kasno navečer). To nije optimalno za probavu i dobro funkcioniranje buraga i buragove mikroflore.

 

Gore navedeni znakovi toplinskog stresa, kojeg životinje osjećaju, imaju očite posljedice, te snažno utječu na ekonomiku gospodarstva. Ključne posljedice su:

a) Smanjeni prinos mlijeka (zbog pada konzumacije i manje energije dostupne za proizvodnju mlijeka – dio te energije životinje koriste za hlađenje kad osjete toplinski stres). Istraživanje Sveučilišta Penn State (Perdomo, 2020.) otkriva očitu korelaciju između stupnja toplinskog stresa (blagi, umjereni, intenzivni), vremena preživanja i proizvodnje mlijeka. Sa svakim povećanjem THI indeksa za 10 točaka, vrijeme preživanja smanjuje se za jedan sat dnevno (optimalno 7-8 sati), a proizvodnja mlijeka smanjuje se za 2,7 l / životinja / dan. Osim na proizvodnju mlijeka, toplinski stres utječe i na udio mliječne masti i bjelančevina.

b) Slabija reprodukcija: Slabija koncepcija (pri THI indeksu od 55+) i veća pojavnost embrionalne smrtnosti (12 % i više pri THI indeksu višem od 69). Posljedice na reprodukciju su dugoročne i često tek naknadno vidljive.

c) Pad otpornosti zbog neučinkovitog dejlovanja buraga i jetre.

d) Povišenje broja som. stanica i veća vjerojatnost od pojave mastitisa.

e) Više problema s papcima (povezano s acidozom), prije svega laminitis i njegove sekundarne posljedice (čirevi). Problemi s papcima obično se javljaju s zakašnjenjem od 2 mjeseca.

 


Što je s utjecajem toplinskog stresa na zasušene i visoko bređe životinje?

Uz očite posljedice toplinskog stresa s kojima se suočavamo posebno kod životinja u laktaciji, jasno je i istraživanjima dokazano da toplinski stres utječe na cijelo stado, a ne samo na krave u laktaciji. Stoga ne smijemo zaboraviti na zasušene i visoko bređe životinje u perinatalnom razdoblju, kao i na plod u razvoju i mlade životinje! Dokazano je da pravilno hlađenje zasušenih i visoko bređih životinja ima velik utjecaj kako na bređe životinje, tako i na nerođenu telad!

Toplinski stres kojem su izložene životinje koje nisu bile hlađene, utječe na zdravlje i imunološku funkciju tijekom prijelaznog razdoblja, kao i na slabiju proizvodnju mlijeka u nadolazećoj laktaciji. Tijekom toplinskog stresa dokazana je slabija obnova vimena i opskrba maternice tijekom posljednjeg razdoblja graviditeta kod životinja koje nisu bile hlađene. Sukladno tome, veća je vjerojatnost za pojavu mastitisa i zaostajanja posteljice.

Visoko bređe životinje izložene toplinskom stresu imaju povišenu tjelesnu temperaturu - to utječe na metabolizam teleta i ekspresiju gena. Visoko bređe životinje koje su izložene toplinskom stresu i nisu hlađene imaju slabiju cirkulaciju placentarnih hormona preko posteljice, koja je također manja. Sve to, pak, utječe na hranjivim tvarima ograničenu okolinu u maternici, koja ograničava rast ploda. To je posebno izraženo u posljednjem tjednu graviditeta, kada tele dnevno prirasta oko 0,5 kg. Očigledna posljedica toplinskog stresa, kojem su izložene visoko bređe životinje, je lakša telad. Telad je čak 10% lakša (približno 4 kg) kod ne hlađenih životinja, nego kod prikladno hlađenih zasušenih krava!

Nakon teljenja, kod životinja koje su bile izložene toplinskom stresu, opažen je negativan utjecaj na imunitet teladi. Telad ima nižu koncentraciju serumskog IgG i slabiju učinkovitost apsorpcije IgG iz kolostruma od teladi krava koja su hlađene. Visoke temperature široko negativno utječu na zdravlje i rast novorođene teladi.

Osim utjecaja visokih temperatura, treba istaknuti i problem visoke vlažnosti koja doprinosi problemima dišnog sustava kod teladi. To dovodi do dehidracije, manjeg unosa hrane, lošijeg imunološkog sustava i probavnih poremećaja. Prvi znak je dehidracija, pa je važno imati na raspolaganju dovoljno čiste vode.

Mjere za smanjenje negativnog utjecaja toplinskog stresa:

Zbog povišenih temperatura, proizvodnja, zdravlje i profit stada ne bi trebali biti žrtve toplinskog stresa. Kako možemo pomoći životinjama da što lakše prođu kroz vruće ljeto koje slijedi?

Prije svega, vodimo računa da staje ne budu pretrpane s životinjama. S većom gustoćom naseljenosti, toplinski stres, kao i mnoge druge bolesti, postaje još izraženiji.

 

Preporučuje se promjena obroka 45 dana prije očekivane vrućine.

  1. Obrok mora sadržavati kvalitetnu krmu, koja je brže razgradljiva. Time će proizvodnja topline biti manja.
  2. Potrebno je uravnotežiti energiju i bjelančevine u obroku.
  3. Potrebna je korekcija udjela vlaknine (uvijek pripaziti na acidozu i dislokaciju sirišta).
  4. Dodati krmne dodatke: žive kvasce (npr. Rumipro top), zaštićene masti, antioksidante (vitamin A, E), druge vitamine (niacin), minerale (Se), betain, te odatke za podizanje imunosti (npr. Celmanax).
  5. Povećati udio sode bikarbone i minerala (koje životinje, pojačanim znojenjem i mokrenjem, ljeti značajni više izlučuju).

Uz korekciju obroka, preporučuje se hranjenje 2x dnevno (ujutro i navečer) tijekom ljeta. To također smanjuje mogućnost pregrijavanja hrane u jaslama. Međutim, ako se hrana ipak pregrije, treba dodati konzervanse (npr. kalijev sorbat).

 

U slučaju svih uvedenih noviteta i korekcija, potrebno je pratiti funkciju buraga. Ovdje bih istaknla preživanje (br. / minuta), izmet (boja, konzistencija), kretanje (hromost - može biti znak SARA- subakutna acidoza buraga).

Voda je također presudna u hlađenju životinja, što se ne smije zanemariti i uzeti zdravo za gotovo. Voda je ključna u hlađenju životinja. Ljeti je potreba za vodom povećana i do 20%, tako da moramo osigurati dovoljno dostupne vode s odgovarajućim protokom (približno 20 l / minuti). U inozemstvu se ljeti koriste aditivi za vodu (led i mentol) za ublažavanje osjećaja vrućine.

Sljedeća je reprodukcija. Poželjno je imati što manje teladi u ljetnim mjesecima. Zbog slabije reprodukcije, osjemenjivanje se također preporučuje prije ili nakon vrućeg razdoblja. Tako možemo smanjiti utjecaj toplinskog stresa na reprodukciju i na međutelidbeno razdoblje.

 

Kako životinje imaju ograničenu sposobnost znojenja pomoću kojega se hlade, mora se osigurati odgovarajuća ventilacija i hlađenje. Ključno je osigurati odgovarajuću klimu u pojedinačnim mikrookruženjima u kojima životinje provode najviše vremena (ležišta, hranidbeni stol, mužnja / robot za mužnju). U ljetnim mjesecima, pomoću ventilatora, potrebno je zamijeniti oko 40-60 % stajskog zraka za 1 sat. Uz hlađenje životinja, ventilacija uklanja suvišnu toplinu, vlagu, amonijak i prašinu te ubrzava sušenje ležećih i podnih površina, smanjujući tako mogućnost okolišnih mastitisa (E. coli, Strep. Uberis) i problema s papcima (digitalni dermatitis ).

 

U praksi se kombinacija upotrebe ventilacije i namakanja ili tuširanja i zamagljivanja također pokazala vrlo učinkovitom. Izbor za namakanje ili zamagljivanje ovisi o relativnoj vlažnosti zraka. U oba slučaja potrebno je osigurati dovoljno prostora i uzeti u obzir da se relativna vlažnost zraka u staji dodatno povećava zbog korištenja vode. Namakanje ili tuširanje životinja učinkovitije je od zamagljivanja (postižemo veći učinak hlađenja životinje, jer kapljice vode vlaže životinju do kože, dok u magli vodena magla samo vlaži dlaku). Izmjena vodenog hlađenja i ventilacije mora se pravilno regulirati prema THI indeksu. Važno je i pravilno postavljanje opreme za hlađenje, koja ne smije močiti vime i ležišta životinja.

 

Dijamant kravljih znakova objašnjava da je zdravlje životinja proizvod odgovarajuće hrane, vode, zraka, svjetlosti, prostora i odmora. Stoga u ljetnim mjesecima moramo osigurati da sve skupine životinja u našoj staji (mliječne, zasušene i visoko bređe životinje, mlada stoka) dobiju odgovarajuću njegu, jer će tako lakše prebroditi ljeto i održati odgovarajuću razinu proizvodnje.

 

Autor: Karin Zorko mag. inž. zootehnike (Animalis, d.o.o.)