Kukuruz siliramo jednom godišnje. To je jedina prilika za pravilno pripremanje i obradu silaže. Ako učinimo grešku, tijekom cijele godine gubimo zbog smanjene proizvodnje mlijeka. Da bi krave učinkovito iskoristile škrob iz kukuruzne silaže, kukuruzno zrno mora se dobro usitniti tijekom procesa siliranja.

Prijašnjih godina, smatralo se da je kukuruzna silaža dovoljno usitnjena ako je svako zrno barem napuklo ili bilo prepolovljeno. Danas je proizvodnja po kravi znatno veća. Krave, međutim, imaju veće potrebe. Hrana brže prolazi kroz probavni trakt, pa je važno da se kukuruzna zrna pravilno usitne kako bi krave iskoristile što više škroba. Neiskorišteni škrob u probavnom traktu odražava se u povišenom sadržaju škroba u izlučenom fecesu, što predstavlja novac potrošen na hranjive tvari koje nisu iskorištene.

Kombajni za siliranje imaju, za tu namjenu, ugrađenu drobilicu koja omogućava drobljenje zrna na sitne čestice. Koliko dobro smo uspjeli zdrobiti zrno ovisi o sposobnosti drobilice, osobi koja upravlja kombajnom i zrelosti kukuruza tijekom siliranja.

 

Kako mogu znati jesu li zrna kukuruzne silaže dovoljno usitnjena?

 

Pravo vrijeme za određivanje (KPS) odgovarajuće usitnjenosti zrna je u vrijeme siliranja, kada još uvijek stignemo prilagoditi postavke drobilice na kombajnu. Procjena usitnjavanja zrna nije tako jednostavna jer se zrno miješa sa cijelom biljkom. Zbog toga je smišljena tehnika odvajanja zrna od preostalih čestica pomoću vode. Primjenjiva je i na polju, i kod kuće (Savoie i sur., 2004.). Ova jednostavna metoda koristi načelo uzgona, lakši dijelovi biljke isplivaju na površinu, a zrno potone na dno.

 

Preporučuje se test obaviti odmah na početku siliranja, kako bi operater kombajna mogao promijeniti postavke drobilice s obzirom na rezultat testa.

 

Postupak tehnike odvajanja zrna koji se lako može izvesti kod kuće tijekom siliranja:

 

Korak 1: Potrebna nam je kanta od 20 L, koju do polovice napunimo s vodom. Prikupite nekoliko reprezentativnih uzoraka silaže s različitih mjesta, dobro ih međusobno promiješajte, a zatim uzmite 1 litru i isipajte u vodu.

Korak 2: Nježno potopite materijal, da se zrna odvoje od ostatka biljke i smjeste na dno.

Korak 3: Uklonite sve plutajuće čestice s površine vode, a zatim koristite cjedilo za konačno odvajanje zrna.

Uklonjeni plutajući sadržaj silaže:

Sadržaj koji je ostao na dnu posude. Iz njega je tada lakše odabrati veće dijelove zrna.

 

Korak 4: Odaberemo najveće dijelove zrna i rasprostremo ih za pregled i ocjeno KPS-a. U ovom uzorku nije bilo cjelovitih zrna, jedno zrno bilo je prepolovljeno, a preostala zrna na fotografiji su većinom ispražnjene lupine, u kojima je ostalo vrlo malo škroba.

Napomena: Ispravno odvajanje zrna od preostalih dijelova biljke za ocjenjivanje usitnjenosti vrši se smo iz svježe silaže. Izvođenje pokusa s već fermentiranom silažom otežava postupak odvajanje zrna, a rezultat nije podjednako mjerodavan. Za potrebe fotografija u članku postupak je izveden s fermentiranom silažom.

 

Kako mogu procijeniti je li stupanj usitnjenosti zrna dovoljan?

Unatoč prethodnom odvajanju zrna od preostalih dijelova biljke, procjena stupnja usitnjenosti zrna je subjektivna. Prisutnost velikog broja cjelovitih zrna je jasan znak, da je stupanj usitnjenosti nedovoljan. Ukoliko nađemo veliki broj cjelovitih zrna, a ostala su samo djelomično oštećena ili zdrobljena, razina usitnjavanja može se smatrati jedva dovoljnom. Pravilno pripremljena silaže ne sadrži niti jedno cjelovito zrno, a ostatak je dobro usitnjen.

 

Što ćemo učiniti ako zrna nisu dovoljno usitnjena?

Na KPS utječe i teoretska duljina reza (TDR), kao i razmak između valjaka drobilice. TDR bi trebao biti postavljen tako da osigurava odgovarajuću vlakninu za Vaše životinje u odnosu na preostale sastojke u obroku. Drobilicu prilagodimo da osiguramo odgovarajuću usitnjenost zrna. Razmak između valjaka drobilice trebao bi biti 2 do 3 mm. Obrada silažne mase izravno ovisi o postavkama kombajna! Međutim, čak i manje izmjene smanjuju produktivnost kombajna i povećavaju potrošnju goriva, pa je važno da dobro surađujemo s operaterom kombajna i da on razumije naše potrebe i očekivanja.

 

Kako možemo znati je li naša procjena veličine sječke dovoljno točna?

Mnogi laboratoriji za analizu stočne hrane mogu izvršiti temeljitu analizu stupnja usitnjenosti čitave biljke kukuruza (CSPS) kako bi dobili bolju analitičku ocjenu stupnja usitnjenosti kukuruzne silaže (Mertens, 2005.). CSPS određuje veličinu čestica škroba i može se koristiti za predviđanje probavljivosti škroba u probavnom traktu. SCPS u laboratoriju analizira veličinu čestica škroba prosijavanjem materijala u Ro-Tap Shakeru. Materijal koji prođe kroz 4,75 mm veliku rupu na situ se zatim analizira na sadržaj škroba.

Postotak kukuruzne silaže prosijan kroz sito na Ro-Tap Shakeru određuje stupanj usitnjenosti

Tabela 1:

CSPS je dobar analitički alata za procjenu očekivane učinkovitosti kukuruzne silaže. Nažalost, zbog kašnjenja u provođenju analize, CSPS ima ograničenu vrijednost u donošenju ''tekućih'' odluka prilikom siliranja (slanje u laboratorij). Metoda odvajanja zrna od stalih dijelova biljke pomoću kante i vode vrlo je prikladna za podešavanje ispravnih postavki kombajna, jer omogućuje kontinuirano podešavanje postavki kombajna i osigurava što ispravnije pripremljenu silažu.

 

Brojni istraživači dokazali su da je sadržaj fekalnog škroba (FS) snažno povezan s ukupnom probavljivošću škroba u probavnom traktu muznih krava, a time i s iskorištavanjem hranjivih tvari dostupnih u probavnom traktu.

Ferguson (2003.) je procijenio da za svaki % povećanja škroba u izmetu iznad 5% možemo očekivati smanjenje prinosa mlijeka za 0,35 kg mlijeka po kravi dnevno. Na 47 farmi u SAD-u, koje su sudjelovale u ovom istraživanju (ukupno je pokriveno 58 000 krava) uočene su velike razlike u % KPS-a. Dokazana je snažna negativna povezanost između % usitnjenosti zrna i % škroba u izmetu visoko produktivnih muznih krava, što nam govori da ima smisla obratiti više pažnje postupku siliranja i usitnjavanju zrna tijekom siliranja. Na taj način možemo utjecati na bolju probavljivost škroba i povećati učinkovitost proizvodnje mlijeka bez dodatnog rada i dodatnih troškova.

 

Roman Bale, dipl. inž. kmet. zoot.

 

Izvori:

Sažeto i prilagođeno iz članka: Making Sure Your Kernel Processor Is Doing Its Job, (Kevin j. Shinners i Brian J. Holmes, University of Wisconsin-Madison)

 

Ostali izvori:

-Effect of corn silage kernel processing score on dairy cow starch digestibility, (W. L. Braman and J. E. Kurtz, Chr. Hansen, Inc., Animal Health and Nutrition, Milwaukee, Wisconsin, USA.

-What is your corn silage processing score? (Larry Chase, Cornell University, USA)

-Mertens, D.R. 2005. Particle size, fragmentation index, and effective fiber: Tools for evaluating the physical attributes of corn silage.