UZIMANJE UZORAKA MLIJEKA ZA BAKTERIOLOŠKU ANALIZU

Pravilno prikupljanje uzoraka mlijeka iznimno je važno za identifikaciju uzročnika mastitisa. Sterilnost je prilikom prikupljanja uzoraka mlijeka nužna kako bi se spriječila kontaminacija putem organizama na koži, vimenu i sisama krava, na rukama uzorkivača i u okolici. Kontaminirani uzorci mlijeka dovode do pogrešne dijagnoze, povećanog opsega rada, troškova i zbunjenosti. To se može izbjeći pridržavanjem postupaka opisanih u nastavku.

Potrebna oprema za uzorkovanje uključuje sterilne rukavice, gazu ili vatu od pamuka, dezinfekcijsko sredstvo, stalak za epruvete, označene epruvete, popis za provedbu uzorkovanja, pisalo i alkoholni flomaster.

Prije početka uzorkovanja, epruvete treba označiti (naljepnicama ili alkoholnim flomasterom). Treba navesti broj epruveta i četvrt vimena iz koje se uzima uzorak mlijeka. Unaprijed treba pripremiti i popis na kojem moraju biti navedeni osnovni podaci o gospodarstvu te datum uzorkovanja. Na popis treba navesti identifikaciju krave (ušna markica, broj ovratnice, ime i sl.), kako bi se broj epruvete mogao povezati s identifikacijom.

Slika 1 i 2: Na fotografiji su prikazana sva pomagala potrebna za uzorkovanje. Epruvete su označene rednim brojem i četvrti vimena. (fotografija: Hana Hrovatin)

Zatim treba pripremiti opremu za uzorkovanje. Staviti sterilne rukavice, a gaze odnosno vatu natopiti dezinfekcijskim sredstvom. Ako su krave vrlo prljave, prvo koristiti pjenu za čišćenje i dezinfekciju prije mužnje, a za uklanjanje grube prljavštine papirnate ubruse.

Nakon toga započeti dezinfekciju sisa gazama odnosno vatom natopljenom dezinfekcijskim sredstvom, pri čemu treba posebnu pozornost posvetiti vrhu sise. Važno je ne dodirnuti već dezinficirane sise ne ni slučajno (rukom, rukavom odjeće i sl.). Kada su sise čiste i dezinficirane, započinje uzimanje uzoraka mlijeka. Važno je da četvrt navedena na epruveti odgovara stvarno uzorkovanoj četvrti. Prilikom uzorkovanja epruvetu nagnuti pod kutom od 45 stupnjeva, čime se smanji mogućnost kontaminacije jer nečistoća koja pada s krave (prašina, dlake, blato) ne ulazi u unutrašnjost epruvete. Epruvetu držati otprilike 3–4 cm udaljenu od sise i musti mlazove, pri čemu treba paziti da se sisa ne dodirne epruvetom. I čep epruvete mora prije zatvaranja ostati sterilan. Epruvete napuniti do otprilike tri četvrtine, zatvoriti ih čepom i vratiti u stalak. Na taj se način izbjegnu nezgode kao što su razbijanje ili prolijevanje epruveta. Ako se ne može uzeti uzorak mlijeka iz određene četvrti (presušena četvrt, nedovoljna količina mlijeka), to se bilježi u zapisnik pod napomene. Također je važno da se ne uzima uzorak iz četvrti koje su tretirane antibiotikom, jer to utječe na rezultat bakteriološke analize.

Slika 3: Na slici je prikazan postupak dezinfekcije sisa koze. Važno je dobro očistiti kožu sise i kružnim pokretima kako bi se dobro dezinficirao njezin vrh. (fotografija: Hana Hrovatin).

Slika 4 i 5: Na slikama je prikazano oduzimanje uzoraka od koze i krave. Važno je prilikom uzorkovanja epruvetu držati pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na vime, čime se sprječava padanje nečistoće u uzorak mlijeka. (fotografija: Hana Hrovatin)

Nakon što je uzorkovanje završeno, stalak s epruvetama staviti na hladno mjesto. Uz pošiljku priložiti i popis s navedenim identifikacijama krava od kojih su oduzeti uzorci te s podacima o gospodarstvu. Preporučuje se uzorke poslati na analizu u roku od dva dana od uzorkovanja, pri čemu se trebaju čuvati na hladnom. Ako se uzorak u tom roku ne može isporučiti, može se i zamrznuti.

U laboratorijima se često koristi izraz „trash in, trash out“ (smeće unutra, smeće van), što znači da točnost rezultata uvelike ovisi o kvaliteti uzorka koji dolazi u laboratorij. Ako je uzorak kontaminiran (primjer prikazan na slici u nastavku), rezultat bakteriološke analize nije relevantan.

Slika 6 i 7: Na prvoj slici vidljiva je kontaminacija uzorka mlijeka dlakom i prašinom koje su tijekom uzorkovanja pale s krave u epruvetu. Na drugoj je slici vidljiv rezultat analize kontaminiranog uzorka, gdje su kolonije bakterija prerasle ploču s krvnim agarom. (fotografija: Hana Hrovatin i dr. Andrej Pengov, VF)

ZAKLJUČAK

Pravilno prikupljanje uzoraka mlijeka iznimno je važno za identifikaciju uzročnika mastitisa. Prilikom uzimanja uzoraka treba paziti na sterilnost, jer kontaminirani uzorci mlijeka uzrokuju pogrešnu dijagnozu, nezadovoljstvo, ponavljanje analize i veće troškove. Stoga je važno unaprijed pripremiti svu potrebnu opremu i pridržavati se pravilnih postupaka uzorkovanja.

Autor: Hana Hrovatin, dr. vet. med., Animalis, d.o.o.