OKOLIŠNI MASTITIS

Mastitis je važan ekonomski problem u uzgoju krava muzara. Uzročnike mastitisa, s obzirom na mjere i pristup rješavanju problematike, dijelimo u dvije glavne skupine: na okolišne i zarazne uzročnike. U ovom članku usredotočit ćemo se na mastitis uzrokovan okolišnim patogenima.

Posljednjih godina dolazi do porasta okolišnog mastitisa, dakle uzrokovanog bakterijama povezanim s okolišem. To su osobito koliformne bakterije (E. coli, Klebsiella, Serratia), okolišni streptokoki ( Streptococcus uberis, Streptococcus dysgalactiae), enterokoki te kvasci i plijesni. U PCR analizi 87 bazenskih uzoraka mlijeka sa slovenskih farmi, koja je provedena 2023. godine u suradnji s mljekarom Celeia, prema zastupljenosti prevladavali su okolišni streptokoki Streptococcus uberis (pronađen u čak 79 % uzoraka) i Streptococcus dysgalactiae.

Mikroorganizmi u vime ulaze kroz kanal sisa, stoga je potrebno učiniti sve kako to ne bi uspjeli. Budući da su okolišne bakterije izrazito povezane s izmetom i steljom, za sprječavanje okolišnog mastitisa ključna su dva čimbenika: što čišća okolina životinja i koža vimena te zaštita sisa od ulaza uzročnika iz okoline.

U slučaju mastitisa uzrokovanog kvascima moramo biti svjesni da to nisu bakterije, pa stoga antibiotici na njih ne djeluju. Kao i ostali mikroorganizmi, i kvasci u vime ulaze kroz kanal sisa. Istraživanja pokazuju da se kvasci u vime najčešće unose nehigijenskom aplikacijom antibiotika, čepića ili prilikom drugih zahvata u kanal sisa (npr. širenje kanala.... Tijekom takvih postupaka „preskače se“ prva obrambena linija (kanal sisa). Ako se nehigijenskom aplikacijom antibiotika u vime unesu bakterije, antibiotik ih obično uništi, no ne uništava kvasce, jer na njih ne djeluje. Tako kvasci imaju slobodan put za razmnožavanje. Na infekciju kvascima sumnja se kada mastitis ne reagira na aplikaciju antibiotika. Kada se takav mastitis pojavi u stadu, treba više pažnje posvetiti prije svega higijeni aplikacije preparata u vime te otpornosti životinja kako bi uspješno savladale zarazu.

DOBRA ČISTOĆA ŽIVOTINJA I OKOLINE

Brojna istraživanja dokazala su da postoji povezanost između čistoće staja, čistoće krava i broja somatskih stanica u bazenu. Također je jasno da je čistoća krava povezana s pojavom mastitisa uzrokovanog okolišnim uzročnicima. Što je stelja i okolina životinja čišća i suša, to će manje tih bakterija biti prisutno na vimenu, a time će biti manje problema zbog okolišnog mastitisa. Za realnu procjenu čistoće krava i kontaminacije vimena bakterijama koriste se ljestvice za ocjenjivanje (slika 1). Budući da stočar svakodnevno provjerava svoje krave, često gubi mogućnost realne procjene čistoće svojih životinja, pa su korisni alati kojima se može procijeniti trenutno stanje i usporediti napredak nakon uvođenja promjena.

Slika 1: Ljestvica za ocjenjivanje čistoće vimena. Cilj je 80% životinja u stadu s rezultatom ocjenom od 1 i 2.

Nečistoća  na vime može dospjeti izravnim kontaktom, dakle kada krave legnu na prljava ležišta ili na hodnik. Može se prenijeti i putem nogu, kada krave hodaju po prljavim stazama i zaprljaju noge, pa se prilikom ležanja vime kontaminira putem dodira s prljavim nogama. Moguće je i prskanje nečistoće na vime kada krave hodaju po dubljoj i tekućoj nečistoći. Čest način prijenosa nečistoće na vime je i putem prljavog repa.

Bez obzira na vrstu ležišta, treba dosljedno održavati njihovu higijenu. Ležišta treba očistiti od izlučevina (izmet, urin, mlijeko...) i kontrolirati njihovu vlažnost. Preporučuje se dodavanje dodataka koji apsorbiraju vlagu. Ležišta treba redovito obnavljati, odnosno mijenjati stelju. Vlažnost se može procijeniti testom klečanja na ležištu: koljena bi trebala ostati suha. Na higijenu životinja utječu i prenapučenost te ventilacija. Pravilnim postavljanjem i podešavanjem ventilatora postiže se da se životinje u okolici ventilatora ne guraju jedna o drugu i ne zadržavaju u skupinama. Životinje su tako suhe i čiste. Boljoj higijeni životinja doprinosi i postavljanje četki te podrezivanje repova (barem dvaput godišnje, a u robotskim stajama tri puta godišnje) te paljenje ili podrezivanje dlaka na vimenu. Podrezivanje ili paljenje dlaka na vimenu te podrezivanje repova najjednostavnije je provesti prilikom rutinskog podrezivanja kopita.

OKOLIŠNI MASTITIS I RUTINA MUŽNJE

Za sprječavanje okolišnog mastitisa važna je i dobra rutina mužnje, osobito odgovarajuća priprema vimena za mužnju. Ako se muzne jedinice stavljaju na prljava vimena, bakterije iz te nečistoće mogu tijekom mužnje kroz kanal sisa ući u vime. Ključan čimbenik za sprječavanje zaraza okolišnim patogenima tijekom mužnje je dakle dobra čistoća sisa. To se postiže nanošenjem pjene koja vrlo učinkovito omekša nečistoću i olakša čišćenje vimena, a uz to ima i dezinfekcijsko djelovanje. Treba poštivati propisano kontaktno vrijeme (u slučaju primjene pjene Kenopure ono iznosi 30 sekundi). Ispravna priprema vimena dodatno pridonosi boljem oslobađanju mlijeka u vime, čime se skraćuje vrijeme mužnje, smanjuje mogućnost oštećenja kože i vrha sisa (rascvjetali vrh vimena) te povećava količina pomuženog mlijeka.

Slika 2: Primjena Kenopure pjene koja ima i učinak čišćenja i dezinfekcije.

Osim primjene pjene za čišćenje i dezinfekciju, za postizanje dobre čistoće sisa važno je i temeljito brisanje sisa, pri čemu treba posebnu pažnju posvetiti vrhu sisa. Na donjoj slici prikazani su brisevi vrhova sisa koje smo uzeli neposredno prije postavljanja muznih jedinica, nakon što su vimena već očišćena i obrisana. Vidljivo je da je na vrhovima vimena još uvijek bila prisutna nečistoća koja predstavlja izvor infekcija okolišnim uzročnicima.
Ispravnom rutinom mužnje moguće je i zaštititi sisu od ulaska uzročnika u vime, i to primjenom dezinfekcijskog sredstva nakon mužnje, koje na površini stvara zaštitni sloj protiv ulaska uzročnika iz nečistoće kroz otvoreni kanal sisa (koji ostaje otvoren najmanje 30 minuta nakon mužnje). Kako bi se spriječio ulazak uzročnika kroz otvoreni kanal sisa, krave se nakon mužnje trebaju vratiti do punih jasala, što im omogućuje da one tijekom razdoblja, dok su sise još otvorene, stoje i nisu u kontaktu s eventualnom nečistoćom na ležištima.

Slika 3: Na slici se nalaze maramice kojima smo očistili vrhove sisa prije stavljanja muznih jedinica. Kao što se vidi na slici, sise su bile prilično prljave. Na toj farmi prije mužnje nisu korišteni proizvodi za čišćenje i dezinfekciju sisa. Uvođenjem pjene Kenopure čistoća je znatno poboljšana.

DOBRA OTPORNOST ŽIVOTINJA

Mliječne krave svakodnevno su izložene okolišnim uzročnicima. Osim smanjenja infektivnog pritiska bakterija (održavanje čistoće ležišta i životinja, pravilna rutina mužnje), važno je i brinuti o dobrom imunitetu životinja, kako bi se one uspješno borile protiv okolišnih uzročnika. To se postiže dodavanjem vitamina i minerala u obrok, pravilnim i uravnoteženim obrokom, te sprječavanjem metaboličkih i zaraznih bolesti koje negativno utječu na otpornost životinja. Za poboljšanje otpornosti protiv uzročnika mastitisa na tržištu su dostupna i cjepiva (UBAC, STARTVAC).
Dio otpornosti predstavlja i prirodna fizička barijera, koju kod sisa čini kanal sisa. Važno je dakle osigurati dobru i neoštećenu fizičku barijeru sisa, stoga je važno spriječiti oštećenja i hiperkeratoze (rascvale sise). Situacije koje pogoršavaju stanje kože sisa su nepravilan vakuum tijekom mužnje, bimodalna mužnja, slijepa mužnja, neodgovarajući izbor veličine gumenih umetaka te proizvodi koji djeluju agresivno na kožu sisa. Stanje kože sisa može se poboljšati i odabirom dezinfekcijskih sredstava za sise nakon mužnje koja sadrže emolijense, jer oni navlaže i omekšaju kožu.

OKOLIŠNI MASTITIS I RAZDOBLJE ZASUŠENJA 

Istraživanja pokazuju da više od 50 % novih infekcija vimena u prvih 100 dana laktacije uzrokovanih okolišnim uzročnicima potječe iz razdoblja zasušenja. Vimena je najosjetljivija na nove infekcije  tijekom prva tri tjedna razdoblja zasušenja. Drugo razdoblje povećane osjetljivosti na nove infekcije vimena neposredno je prije teljenja i odmah nakon teljenja. Razdoblje zasušenja stoga predstavlja razdoblje povećanog rizika za nove intramamarne infekcije uzrokovane prvenstveno okolišnim uzročnicima.
Kako bi se spriječile infekcije tijekom razdoblja zasušenja, ključno je osigurati čistoću ležišta zasušenih krava, čistoću u staji za teljenje te održavanje visokog stupnja otpornosti životinja (osobito pravilnom prehranom i vakcinacijom). Važno je i donijeti ispravne odluke o načinu zasušenja (slijepo ili selektivno), ovisno o uvjetima na farmi. Već smo govorili o smjernicama za donošenje odluka o selektivnom zasušenju. U slučaju pogrešnih odluka mogu se pojaviti ozbiljne posljedice. U svakom slučaju, za sve se farme preporučuje primjena silikonskog čepića, koji stvara fizičku barijeru protiv ulaska uzročnika tijekom kritičnog razdoblja zasušenja.

Slika 4: Kao što prikazuje grafikon, najveći rizik za novu infekciju vimena postoji tijekom zasušenja, odmah nakon zasušenja i oko teljenja, stoga je važno da higijenski uvjeti za zasušene krave budu odgovarajući.

 ZAKLJUČAK

Kako bi se riješio problem mastitisa, ključno je poznavanje bakteriološke situacije na farmi. U posljednjim godinama bilježi se porast mastitisa uzrokovanog okolišnim bakterijama. Za sprječavanje okolišnog mastitisa važni su: dobra čistoća životinja i njihove okoline, pravilna rutina mužnje (prije svega dobra priprema na mužnju), otpornost životinja te dobra kondicija sisa (održavanje učinkovite fizičke barijere sisa). Ne smijemo zaboraviti na zasušene krave, jer su u razdoblju zasušenja prisutna kritična razdoblja za nove infekcije mliječne žlijezde uzrokovane okolišnim uzročnicima, što dovodi do pojave kliničkih mastitisa na početku laktacije. Čisto i suho okruženje životinje, uz dobru otpornost, ključno je za sprječavanje infekcija tijekom razdoblja zasušenja. Ako mastitis ne reagira na terapiju, ne smijemo zaboraviti na druge moguće uzročnike koji nisu bakterije (kvasci, plijesni), a na koje antibiotici ne djeluju. Stoga je vrlo važno provoditi bakteriološke analize kravljeg mlijeka.

Hana Hrovatin, dr. vet. med., Animalis d.o.o.