MASTITIS U MLIJEČNIH KRAVA

Mastitis je ekonomska bolest i jedan od glavnih uzroka troškova na svakoj farmi mliječnih krava. Osim mastitisa, najveće troškove uzrokuju još i reprodukcija te oboljenja kopita. Stočari u većini slučajeva značajno podcjenjuju troškove koje im uzrokuje mastitis.

KAKO DOLAZI DO MASTITISA

U većini slučajeva glavni ulaz mikroorganizama u mliječnu žlijezdu je kroz kanal vimena. Do ulaza može doći u razdobljima kada je kanal vimena otvoren. Tijekom laktacije kanal je otvoren za vrijeme mužnje i otprilike 30 minuta nakon nje, kao i u razdoblju zasušenja, kada je kanal slabo zaštićen otprilike 2 tjedna nakon zasušenja i nekoliko dana prije telenja. Osim toga, kanal vimena je dodatno izložen ulazu mikroorganizama i kod raznih ozljeda te lošeg stanja vimena (rascvjetalo vime ili hiperkeratoza), jer je u tim slučajevima kanal vimena oštećen i glavna fizička barijera oslabljena.

Slika 1: Na slici je vidljiv rascvjetali vrh vimena (hiperkeratoza).

KLINIČKI I SUBKLINIČKI MASTITIS

S obzirom na kliničku sliku, mastitis dijelimo na klinički i subklinički. Bitna razlika između njih je u tome što se kod kliničkog mastitisa uočavaju vidljivi znakovi, dok kod subkliničkog mastitisa znakovi nisu vidljivi. Subklinički se mastitis utvrđuje određivanjem broja somatskih stanica, pa stoga govorimo da su somatske stanice mjerilo za javljanje i prisutnost odnosno odsutnost subkliničkog mastitisa. Klinički mastitis se, s obzirom na težinu, dijeli u tri stupnja. Kod blagog kliničkog mastitisa promijenjeno je samo mlijeko (promjena konzistencije, prisutnost pahuljica ili krvi, promjena boje), kod umjerenog kliničkog mastitisa promijenjeno je i vime (oteklo, tvrdo, bolno). Kod teškog oblika kliničkog mastitisa dolazi i do promjena općeg stanja životinje (povišena temperatura, smanjen apetit, pad proizvodnje mlijeka).

Poznavanje tipova kliničkog mastitisa na farmi važno je za uvid u stanje farme i izbor načina liječenja. Bez obzira na intenzitet mastitisa, nastojimo postaviti dijagnozu, naravno u suradnji s veterinarom.

Tablica 1: Klinički mastitis s obzirom na težinu dijelimo na blagi, umjereni i teški mastitis.

UZROČNICI MASTITISA

Uzročnike mastitisa, s obzirom na mjere i pristup rješavanju problematike dijelimo u dvije glavne skupine: na okolišne i zarazne uzročnike. Ova podjela je posebno važna s praktičnog stajališta, jer se mjere za suzbijanje okolišnog mastitisa razlikuju od mjera za suzbijanje zaraznog mastitisa. Na donjoj slici vidimo da se neki uzročnici mogu ponašati i kao zarazni i kao okolišni (npr. Streptococcus dysgalactiae). U skupini ne-aureus stafilokoka (NAS) nalazimo i okolišne i zarazne uzročnike. Srećom, riječ je o manje značajnim uzročnicima. Predstavnici ove skupine međusobno se jako razlikuju. O tome i o epizootiologiji pojedinih uzročnika provode se brojna istraživanja.

Slika 2: Prikaz uzročnika mastitisa s obzirom na epidemiologiju.

ZAKLJUČAK

Dobro poznavanje stanja na farmi i znanje o uzročnicima mastitisa omogućuju nam odabir pravih mjera za sprječavanje mastitisa. Za poznavanje situacije na vlastitoj farmi preporučuje se redovito provođenje bakterioloških analiza kliničkih mastitisa, novih infekcija i životinja prije zasušenja. Za opći uvid u situaciju možemo provesti i PCR analizu bazenskog uzorka mlijeka te na taj način dobiti informaciju o uzročnicima prisutnima u mlijeku. Pravilne mjere mogu nam uštedjeti mnogo vremena, brige, lošeg raspoloženja i novca. Detaljnije o obje skupine uzročnika (okolišni i zarazni) te o mjerama za njihovo suzbijanje slijedi u sljedećim prilozima.

Autorica: Hana Hrovatin, dr. vet. med., Animalis d.o.o.