Praćenje zdravlja mliječne žlijezde uz program KENO™-M

Praćenju zdravlja vimena znatno pridonose pregled i analiza podataka, što nam omogućuje prepoznavanje ključnih kritičnih točaka na farmi.

Softver Keno™-M, koji je razvila istraživačka skupina M-TEAM sa Sveučilišta u Gentu, vrijedan je alat u tom procesu. Omogućuje pohranu, analizu i usporedbu podataka te izradu izvještaja.

Integrira podatke o somatskim stanicama preuzete iz središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka te rezultate bakterioloških analiza i zapise o kliničkom mastitisu.

Podaci se analiziraju na mjesečnoj razini, što omogućuje usporedbu stanja u tekućem mjesecu s prethodnim mjesecima te pomaže u utvrđivanju područja u kojima se stanje poboljšava i onih u kojima su potrebne dodatne mjere.

Pruža ciljani pregled problema povezanih sa somatskim stanicama, razlikujući probleme koji pogađaju krave od onih koji pogađaju junice u prvoj laktaciji. Možemo uočiti predstavljaju li visoki brojevi somatskih stanica problem i kada se on javlja – bilo u ranoj fazi laktacije (prvih 100 dana), srednjoj fazi (od 100 do 200 dana) ili kasnoj fazi laktacije (nakon 200 dana).

Slika 1: Prikazana je analiza podataka dobivenih kontrolom mliječnosti u ožujku na farmi s 98 krava koje se muzu pomoću dvaju robota za mužnju. Podaci su razvrstani prema broju somatskih stanica (BSS) kod junica i krava te dodatno kategorizirani prema stadiju laktacije (rana, srednja i kasna faza) na temelju broja dana u laktaciji. Lijevi stupac prikazuje trenutno stanje, desni stupac prikazuje vrijednosti iz prethodnog mjeseca, a strelice pokazuju je li se situacija poboljšala ili pogoršala u odnosu na prethodni mjesec (program Keno™-M).  

Analiza podataka prema stadiju laktacije

Ako kod krava uočimo povišen broj somatskih stanica – osobito nakon teljenja – te visoku učestalost kliničkog mastitisa u ranoj fazi laktacije, pozornost moramo prvenstveno usmjeriti na razdoblje suhostaja. Treba provjeriti higijenu štale za zasušene krave, postupak zasušivanja, sterilnost procesa primjene aplikatora za zasušivanje i sredstava za zatvaranje sisnog kanala (teat sealants) te hranidbu zasušenih krava (posebno u pogledu potpore imunološkom sustavu); također treba svesti na minimum stres u razdoblju oko teljenja te primijeniti bakteriološko testiranje kako bi se identificirali glavni uzročnici koji pridonose povišenom broju somatskih stanica.

Slika 2: Grafikon prikazuje da većina slučajeva kliničkog mastitisa u prva tri mjeseca laktacije proizlazi iz infekcija vimena stečenih tijekom razdoblja zasušenja (prilagođeno prema Bradley i Green, 2000.).

Ako se problem prvenstveno javlja na početku laktacije kod prvotelki, procjena stanja na gospodarstvu i definiranje mjera usmjerit će se na uzgoj junica, uvjete smještaja steonih junica, uključivanje junica u stado, sprječavanje međusobnog sisanja teladi, ograničavanje kontakta između steonih junica i krava u laktaciji te utvrđivanje glavnih uzročnika.

Kronične i nove infekcije

Analiza podataka također pruža informacije o broju kroničnih i novih infekcija unutar stada. Životinje se klasificiraju kao kronično zaražene ako pokazuju povišen broj somatskih stanica (BSS) tijekom više od dva uzastopna mjeseca (iznad 200.000 stanica/ml za krave i iznad 150.000 stanica/ml za prvotelke). Cilj je održati udio kronično zaraženih životinja u stadu ispod 10 %. Program generira popis kronično zaraženih životinja koje se mogu pratiti na mjesečnoj razini; na temelju čimbenika kao što su trajno povišen BSS, rezultati bakteriološke analize, ponavljajući klinički mastitis i drugi problemi, može se odrediti najbolji postupak za svaku pojedinu životinju. Svakog se mjeseca također generira popis životinja kod kojih je zabilježen novi porast broja somatskih stanica. Te su životinje pogodni kandidati za bakteriološku analizu, a postotak takvih slučajeva ukazuje na učestalost novih infekcija unutar stada. Cilj je održati stopu novih infekcija u stadu ispod 5 %. Ako je ta brojka viša, fokus se prebacuje na čistoću staje i krava, odgovarajuće postupke i postavke mužnje, imunost krava, pridržavanje mjera biosigurnosti te pregled bakterioloških analiza radi identifikacije problematičnih patogena i određivanja daljnjih koraka.

Slika 3: Prikazan je popis životinja s kronično povišenim brojem somatskih stanica (postojeća IMI – infekcija mliječne žlijezde) i onih kod kojih je ovog mjeseca zabilježen novi porast (nova IMI). (Program Keno™-M).

Razumijevanje uzročnika mastitisa

Poznavanje stanja u vezi s prisutnošću uzročnika mastitisa ključno je za odabir ključnih mjera na gospodarstvu. S obzirom na mjere suzbijanja i pristup rješavanju problema, uzročnici mastitisa dijele se na dvije glavne skupine: uzročnike iz okoliša i zarazne uzročnike. Ta je podjela posebno važna s praktičnog stajališta: mjere za suzbijanje mastitisa uzrokovanog patogenima iz okoliša razlikuju se od onih koje se koriste za zarazni mastitis.

Uzročnici iz okoliša povezani su s okolinom, zbog čega je higijena ključni prioritet. Važni su higijena stelje i čistoća životinja; nadalje, ključnu ulogu ima postupak mužnje – konkretno, osiguravanje čistih sisa prije postavljanja muznih jedinica i uporaba sredstava za dezinfekciju nakon mužnje kako bi se stvorila zaštitna barijera protiv ulaska uzročnika iz prljavštine u otvoreni sisni kanal. Također je ključno osigurati snažan imunološki status životinja, prvenstveno putem hranidbe te praćenja i prevencije bolesti koje narušavaju imunitet.

Suzbijanje zaraznog mastitisa temelji se na „planu od pet točaka”, koji obuhvaća higijenu vimena i pravilan postupak mužnje, liječenje kliničkih mastitisa, antibiotsku terapiju krava u zasušenju, izlučivanje kronično zaraženih krava te pravilno održavanje opreme za mužnju. Tijekom mužnje važno je pridržavati se mjera koje pomažu u smanjenju prijenosa zaraznih uzročnika, kao što su uporaba zasebnog ručnika za sise svake krave, nošenje rukavica, temeljita dezinfekcija nakon mužnje, pridržavanje određenog redoslijeda mužnje i dezinfekcija muznih jedinica. Ako su u stadu prisutni zarazni uzročnici, preporučuje se identificirati pojedinačne zaražene krave putem bakteriološke analize cijelog stada i provesti mjere na razini pojedine krave.

Praćenje stanja olakšano je analizom mjesečnih podataka, što je značajka koju nudi program Keno™-M.

Slika 4: Ova slika prikazuje podjelu uzročnika mastitisa na one iz okoliša i one koji se prenose zarazom (kontagiozne). Prikazuje da se neki uzročnici mogu ponašati i kao kontagiozni agensi i kao oni iz okoliša (npr. *Str. dysgalactiae*). Stoga razlika nije strogo definirana; umjesto dviju homogenih skupina, postoji svojevrsni spektar. Skupina koagulaza-negativnih stafilokoka (KNS) obuhvaća i uzročnike iz okoliša i one koji se prenose zarazom (prilagođeno prema R. Zadoks, PhD, 2002.).

Primjer rješavanja problema na farmi primjenom programa Keno™-M

Suradnju s farmom čiji su podaci prikazani u nastavku započeli smo u siječnju 2023. godine. Riječ je o farmi opremljenoj izmuzištem i s 41 muznom kravom.

Prethodno se na farmi za čišćenje sisa tijekom mužnje koristio samo ručnik; nije se primjenjivao nikakav proizvod za čišćenje i dezinfekciju vimena ni prije ni nakon mužnje. Prvi korak bio je poboljšanje postupka mužnje uvođenjem pjene za čišćenje i dezinfekciju prije mužnje, provjere prvog mlaza mlijeka, korištenja zasebnog ručnika za svaku kravu pri čišćenju sisa te primjene sredstva za dezinfekciju nakon mužnje. Provedeno je i uzorkovanje na razini cijelog stada; bakteriološka analiza pretežno je otkrila prisutnost uzročnika zaraznog mastitisa, konkretno *Streptococcus agalactiae* i *Staphylococcus aureus*. Najučinkovitiji pristup iskorjenjivanju bakterije *Str. agalactiae* na farmi jest istovremeno liječenje svih pozitivnih životinja, a ta se strategija u ovom slučaju pokazala uspješnom. Tijekom godine dana suradnje prilagođen je postupak mužnje, stado je očišćeno od zaraznih uzročnika, a uz pomoć programa Keno™-M broj problematičnih životinja s kronično povišenim brojem somatskih stanica počeo se postupno smanjivati. Program Keno™-M pomogao nam je pri odabiru odgovarajućih mjera i donošenju odluka na razini pojedine krave.

Slika 5: Trendovi u broju somatskih stanica tijekom 2022. godine, prije naše suradnje s farmom (isprekidana plava linija), u usporedbi s sljedećom godinom, kada smo započeli suradnju i proveli mjere u siječnju 2023. (puna plava linija). Očito je poboljšanje situacije na farmi (program Keno™-M).

Zaključak

Pregled i analiza podataka neprocjenjivi su alati za praćenje zdravlja mliječne žlijezde. Važno je identificirati kritične točke na farmi, čime se olakšava provedba odgovarajućih mjera. Razumijevanje bakteriološkog statusa farme - posebno provođenjem bakterioloških analiza kravljeg mlijeka - također je bitno. Program Keno™-M omogućuje ciljanu analizu podataka, informirano donošenje odluka i djelovanje na temelju dostupnih informacija te praćenje naših rezultata.

Autorica: Hana Hrovatin, dr. med vet., Animalis