Kakva je bila vaša prošlogodišnja silaža? Što možete učiniti bolje ove godine?

Na farmi usmjerenoj na uzgoj muznih krava, trošak hrane za životinje iznosi od 50 do 60% svih troškova! Prilično puno, zar ne? Stoga je presudno da proizvodite dovoljno osnovne hrane, koja je također kvalitetna.

Silaža od trave i lucerne, sirovine su čija je priprema u potpunosti u rukama poljoprivrednika. U ovom je trenutku izreka "Nekoliko dana rada - godina dobrih rezultata ili lošeg raspoloženja" potpuno istinita! Istina je da ne možemo utjecati na vrijeme, ali dobrom organizacijom, pripremom i provedbom možemo pomoći u proizvodnji što bolje silaže, što ima značajan utjecaj na ekonomiku farme muznih krava. Važno je obratiti pozornost na detalje, kako na poljoprivrednim površinama (botanički sastav, kakvoća tla, odgovarajući agrotehnički zadaci, optimalno vrijeme i odgovarajuća tehnologija žetve), tako i na skladišnim površinama (konzerviranje, skladištenje u koritastom silosu, zemljanom silosu, balama).

Kakvo je bilo vaše iskustvo s prošlogodišnjom silažom? Jesu li krave rado jele silažu? Jesu li unos hrane i proizvodnja mlijeka ostali stabilni, kada ste počeli hraniti novom silažom?

Detaljno ćemo pregledati koje kritične kontrolne točke (KKT) moramo imati pod kontrolom ako želimo pripremiti najbolju moguću silažu za svoje životinje.

KKT1: Sigurnost i donošenje odluka

Glavno je pravilo: Sigurnost kod pripreme krme uvijek je na prvom mjestu! Dovoljna je samo jedna pogreška, kako bi se ugasio život. Nesreće tijekom siliranja i dalje su prečeste. Veliki dio njih mogao bi se spriječiti s nekoliko jednostavnih mjera.
Tijekom siliranja nije primjereno da "svatko bude svoj šef". Neka se zna tko odlučuje: tko odlučuje kada započeti siliranje, promijeniti smjer ili zaustaviti siliranje.
Preporučuje se da svi prisutni, tijekom siliranja, nose dobro vidljivu odjeću (foto. 1). Također je poželjno da, ljudi koji nisu uključeni u radne procese, ne budu prisutni na lokaciji tijekom pripreme silaže.

Foto. 1: Osoblje uključeno u pripremu silaže treba nositi zaštitnu odjeću.

KKT 2: Zrelost usjeva

Vrlo je važno, i istodobno je teško, odrediti "pravo vrijeme" za košnju. Često smo u dilemi, kako i kada iskoristiti i postići maksimalan potencijal usjeva s poljoprivrednih površina, i istovremeno proizvesti krmu visoke vrijednosti i kvalitete.

Naravno, ranom košnjom proizvodimo krmu vrlo visoke probavljivosti, s visokim udjelom bjelančevina, ali proizvedena količina biti će manja. Kasna košnja daje puno krme, ali njezina je hranjiva vrijednost manja. Moramo pronaći kompromis između količine i kvalitete proizvedene hrane za životinje (foto. 2).

Foto. 2: Odnos između količine i kvalitete u mješavinama trava / mahunarkama.

Općenito vrijedi, da se košenje trave vrši neposredno prije vlatanja, a košnja lucerne u fazi ranog cvjetanja (ovisno o vremenu sjetve ili uzastopne košnje). Ako imamo smjese trave i djeteline, možemo kositi nešto kasnije.

KKT 3: Visina rezanja

Da bismo proizveli kvalitetnu silažu od trave ili lucerne, moramo osigurati da silažna masa bude što manje onečišćena tlom. Analiza uzoraka krme koja pokazuje visok udio sirovog pepela (više od 100 g SP / kg ST) jasan je pokazatelj onečišćenja silaže zemljom. Tlo je izvor spora klostridija i enterobakterija, što može dovesti do neželjenog tijeka fermentacije.

Posljedice su loša hranjiva vrijednost i visoka koncentracija maslačne kiseline u silaži. To dovodi do smanjene proizvodnje, lošije kvalitete proizvoda i raznih zdravstvenih problema životinja (probavni i metabolički poremećaji, poremećaji plodnosti, hromost). Takva silaža životinjama smrdi i posljedično tome životinje je nerado jedu.

Istina je, da je onečišćenje silažne mase zemljom teško izbjeći zbog neprikladnih vremenskih uvjeta i stanja tla, koji nas često prate tijekom prve košnje. Preniska košnja (preporuča se za travu najmanje 5-7 cm, a za lucernu najmanje 8-10 cm iznad tla), neadekvatno prilagođavanje poljoprivrednih strojeva s priključcima i prljave gume, najčešći su uzroci onečišćenja silaže zemljom (foto. 3 i 4). Od takvih usjeva ne možemo očekivati ​​dobru silažu.

Foto. 3: Onečišćenje trave s zemljom.

Foto. 4: Onečišćenje lucerne s zemljom.

KKT 4: Sadržaj suhe tvari u usjevima

Pravovremenom košnjom i pravilnim provenjavanjem utječemo na odgovarajuću suhu tvar, koja omogućuje optimalnu fermentaciju.

Izuzetno je zahtjevno postići optimalnu suhu tvar (trava 35% ST, lucerna 40% ST). Korištenje znanstveno ispitanih silažnih dodataka omogućuje siliranje trave i lucerne uz suhu tvar koja odstupa od idealne, ali je i dalje prihvatljiva (foto. 5). Silažni dodaci omogućuju nam veću fleksibilnost i mogućnost siliranja u kraćem vremenskom razdoblju.

Foto. 5: Suha tvar tijekom siliranja pokazatelj je potencijalnih problema tijekom fermentacije i hranjenja.

Vlažna silaža je osjetljivija na kvarenje zbog klostridija, dok je presuha silaža podložna razgradnji tvari (posebno šećera) zbog predugog provenjavanja. Presuhu silažu teže je pravilno komprimirati i istisnuti sav višak kisika, s posljedica toga je češće kvarenje zbog kvasca i plijesni (kojima je potreban kisik za rast). Neželjene bakterije, kvasci i plijesni počet će rasti u početnoj fazi siliranja. Paralelno s porastom temperature u silosu, dolazi do djelomične razgradnje bjelančevina zbog topline. Takve silaže tamnije su boje kada se otvore, često mirišu na karamelu ili duhan, a također su teže probavljive. Kad se otvori, silaža je manje aerobno stabilna i brzo se počinje zagrijavati i kvariti zbog brzog rasta kvasca i plijesni. Takva silaža nije prikladna za hranjenje životinja i preporučuje se njezino odbacivanje. Gubici mogu iznositi i do 50% sveukupne silaže, koju smo pripremili . To znači dvostruki rad i dvostruke troškove proizvodnje.

KKT 5: Duljina reza

Duljina reza je presudna. Izravno utječe na kompresiju silaže, na potrošnju i konzumaciju.

Optimalna duljina reza ovisi o sadržaju suhe tvari u hrani. Ako je silaža vlažnija, bolje ju je rezati dulje (čime se sprječava dodatno istjecanje silažnog soka), ali ako je presuha, odrežite ju kraće kako biste osigurali optimalno komprimiranje u silosu.

Obavezno provjerite duljinu reza i čistoću reza na početku punjenja silosa, te ih tijekom daljnjeg punjenja nadgledajte i mijenjajte. Ne vjerujte u potpunosti postavkama kombajna.

Foto. 6: Silaža s predugom duljinom čestica.

Fotografija 6 prikazuje praktičan i jednostavan prikaz teoretske duljine reza (Theoretical Lenght of Cut; TLOC). Duljina reza uspoređuje se s euro kovanicama od 50 ili 20 centi (promjer 50 centi = 24,3 mm, promjer 20 centi = 18,8 mm). Optimalna duljina reza za travnatu silažu je negdje između 2 i 4 cm. Preduge čestice otežavaju dobro komprimiranje i povećavaju rizik za prebiranje cjelovitog obroka tijekom hranjenja, dok prekratke čestice smanjuju količinu fizički učinkovite vlaknine i povećavaju rizik pojave acidoze buraga.

KKT 6: Kompresija

"Kisik je neprijatelj silosa." Vjerojatno ste to već mnogo puta čuli: imajte na umu da su kvaritelji silaže, poput kvasca i plijesni, aerobni i mogu se razmnožavati samo dok je kisik prisutan u silosu ili silažnoj hrpi. Za stabilnost i kakvoću silaže, stoga je vrlo važno da vlasnici silosa posvete dovoljno pažnje kompresiji silažne mase.

Na pitanje imamo li pravi omjer između brzine punjenja i kapaciteta kompresije silosa odgovara pravilo ''400''. Pravilo kaže da masa strojeva (traktora ...) u kg mora biti 400 puta veća od tone silaže koja se unosi u silos za jedan sat. Dakle: ako siliramo 100 tona silaže na sat, trebamo ukupno 40 000 kg teške mehanizacije koja komprimira silos.

Problem koji se godinama javlja je sve veća mehanizacija s velikim kapacitetima za isporuku silaže. Istina je da nam može znatno olakšati posao, ali tada se moramo suočiti s brzim punjenjem silosa, pa smo suočeni s velikim izazovom kako na vrijeme i dovoljno dobro sabiti svu isporučenu silažnu masu.

Visina tek nanesenog sloja silaže je sljedeća vrlo važna stvar. Silažnu masu, koju se unosi u silos, treba rasporediti po silosu u sloju visine približno 10 cm.

Foto. 7: Prilagodite visinu slojeva za optimalnu kompresiju i gustoću silaže.

Traktori koji komprimiraju silažnu masu trebali bi imati tlak u gumama od najmanje 2 bara i ne bi trebali koristiti dvostruke gume (foto. 7). Trebali bi voziti što sporije, ali dovoljno brzo (optimalno 4-5 km/h) da se gornji sloj silaže dovoljno sabije do dolaska novog materijala.

Ako smo prisiljeni nastaviti punjenje silosa sljedeći dan, nikako ne počinjemo komprimirati prije nego što novi materijal uđe u silos.

KKT 7: Silažni dodaci

Dobra silaža ne bi trebala biti slučajnost, loša silaža (neprikladna suša, tuča, ...) ne bi trebala biti prihvatljiva!

Kako bismo smanjili rizik i povećali šanse za uspjeh, koristimo bakterijske silažne dodatke. Često se pitamo trebaju li nam uopće? Ako želimo potpunu kontrolu nad fermentacijom, manju razgradnju hranjivih tvari (u silaži trave i lucerke želimo smanjiti razgradnju proteina), aerobnu stabilnost, bolju ishranu i proizvodnju mlijeka i manje odbačene silaže, silažni dodaci su ključni dio postupka siliranja.

Odaberite silažni dodatak koji sadrži žive bakterije (homo i / ili heterofermentativne bakterije), koji je znanstveno dokazan i podržan istraživanjima, koji vam omogućuje postizanje vaših ciljeva i udovoljava zahtjevima vaših životinja.

Ne smije se zanemariti pravilna uporaba aplikatora za primjenu silažnih dodataka. Redovito provjeravajte njihov rad, redovito ih čistite. Pazite da je proizvod otopljen prema uputama za uporabu i izbjegavajte upotrebu vruće ili vrlo hladne vode i prljave vode. Također pripazite da se silažni dodaci ne pregriju prije i tijekom uporabe.

Međutim, ako nemate kontrolu nad svim gore navedenim kritičnim točkama, upotrebom silažnih dodataka nećete u potpunosti iskoristiti mogućnost kontrole fermentacije i potencijala konzerviranja silaže koju vam mogu dati silažni dodaci. Silažni dodaci nisu čudotvorni lijek i neće spasiti "lošu sezonu". No uzimajući u obzir kritične točke, moći ćete napraviti izvanrednu silažu kada ih koristite i ubrati rezultate u obliku manjih gubitaka suhe tvari, bolje očuvanih hranjivih sastojaka i veće stabilnosti silaže prilikom otvaranja silosa i na hranidbenom stolu.

KKT 8: Zatvaranje silosa

Posljednji korak u pripremi silaže je zatvaranje silosa ili omatanje silažnih bala. Zatvaranje je ključni dio osiguravanja i održavanja anaerobnih uvjeta.

Foto. 8: Pravilno zatvaranje silosa uključuje zidne folije, podfolija (barijera za kisik) i dva sloja folije na vrhu ili jedan sloj folije i zaštitnu mrežu protiv ptica.

Optimalno zatvaranje silosa uključuje (foto. 8) uporabu zidne folije, podfolije za zaštitu od kisika i dva sloja klasične folije (ili jedan sloj folije plus zaštitna mreža). Upotreba mreža (foto. 9) preporučuje se zbog ptica koje oštećuju plastiku i na taj način mogu značajno doprinijeti kvarenju gornjeg sloja silosa.

Foto. 9: Vreće s pijeskom stvaraju dobru prepreku prodiranju zraka ispod folije. Silos mreže učinkovito sprječavaju oštećenja silosne folije koje uzrokuju ptice.

Na plastiku dodajte težinu - ako se plastika može kretati gore-dolje, to znači da je zrak moguće potisnuti u silos.

Kombinacija ove tehnologije sa silažnim dodacima za gornji sloj (npr. SiloSolve OS) koji se temelje na biološkim / kemijskim dodacima je "osiguranje" koje dramatično utječe na smanjenje otpadne silaže (posebno na smanjenje propadanja gornjeg sloja silaže).

Prilikom pripreme silaže u balama potrebno je osigurati dovoljan broj slojeva folije (najmanje 6) i osigurati odgovarajuće skladištenje. Nakon skladištenja, provjerite potencijalna oštećenja na balama i odmah ih sanirajte (foto. 10) - kisik je neprijatelj.

Foto. 10: Pravilno i neprihvatljivo zatvaranje rupa u foliji.

Zaključak:

Sve što radite tijekom siliranja utjecat će na vaše radno opterećenje i uspješnost tijekom cijele godine. Pravilna kontrola svih KKT-a drastično će smanjiti mogućnost bilo kakvih negativnih učinaka na silažu, probavni sustav i cjelokupno zdravlje vaših visoko produktivnih muznih krava.

Dr. Ivan Eisner, Chr. Hansen